Ruža Tomašić poznata je hrvatska političarka, zastupnica u Europskom parlamentu te dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke, domaćoj javnosti najpoznatija po hrabroj i neustrašivoj borbi protiv narkomanskog podzemlja na Korčuli. Na prvim hrvatskim izborima za EU parlament, koji su provedeni 2013. godine, Ruža Tomašić izabrana je kao jedna od 12 zastupnika RH u Europskom parlamentu.
Nakon odlaska Ruže Tomašić u EU institucije u domaćim medijima dolazi do zamjetnog pada vijesti o njezinom radu. To doduše ne čudi, jer Hrvatska gotovo i ne vodi nikakvu ozbiljniju vanjsku politiku, pa nije neobično da je hrvatsko novinarstvo pretežno usmjereno na praćenje domaćih tema. Hrvatski mediji se tako odlikuju izuzetnim medijskim izolacionizmom u kojem su se izgubile vijesti o radu svih naših predstavnika u EU institucijama podjednako. Tako ne čudi da je u tom medijskom vakumu negdje nestala i Ruža Tomašić, osoba koja je u Hrvatskoj uživala izuzetnu popularnosti prije izbora na dužnost hrvatske predstavnice u Europskom parlamentu.
Ipak, ono što domaća javnost ne zna jeste činjenica da je nakon odlaska u Europski parlament Ruža Tomašić postala najaktivnija hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Djelujući u klubu zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (EKR), u trećoj najsnažnijoj parlamentarnoj grupaciji EP-a, izgradila je svoju prepoznatljivost kao zastupnica zainteresirana za pitanja ruralnog razvoja, ribarstva i mehanizama provedbe EU fondova.
Posebno valja istaći 3 dokumenta koja je Europski parlament uputio Europskoj komisiji s ciljem unapređenja kvalitete provedbe ovih politika na razini EU. Izvjestiteljica Europskog parlamenta za sva 3 dokumenta je bila upravo hrvatska zastupnica Ruža Tomašić, koja je u rujnu 2017. postala glavna predstavnica treće po veličini grupacije u Europskom parlamentu, točnije u Odboru za regionalni razvoj, koji se bavi za Hrvatsku iznimno važnim pitanjima – boljim korištenjem sredstava EU fondova, kvalitetnom decentralizacijom, kohezijskom politikom i očuvanjem lokalnih zajednica te njihovim ekonomskim napretkom.
Izvješće Europskog parlamenta o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020.
Prvo izvješće Europskog parlamenta iz veljače 2016. odnosi se na alate za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020. U ovom izvješću se posebno ističe važnost mehanizama ITI (integralna teritorijalna ulaganja) i CLLD (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Izvješće se izravno naslanja na Uredbe (EU) 1303/2013 i 1305/2013 ali i na ostale uredbe i dokumente koje određuju provedbu CLLD metodologije (Community Led Local Development).
Izvješće naglašava da se CLLD metodologija temelji na iskustvima provedbe prije svega LEADER, ali i URBAN i EQUAL inicijativa u proteklim razdobljima, koje su dovele do značajnog povećanja kvalitete života stanovništva u ruralnim područjima. Usprkos tome, izvješće ukazuje na brojne probleme u provedbi CLLD, te izražava žaljenje što se njezina provedba u brojnim članicama temelji na financiranju samo iz Programa ruralnog razvoja, dok se provedba unutar Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo ostavlja na izbor zemljama članicama. To je razlog zašto i u Hrvatskoj LAG-ovi i FLAG-ovi sredstva mogu povući samo iz po jednog fonda.
Stoga u ovom Izvješću Europski parlament traži od Europske komisije da se otvori mogućnost financiranja CLLD i ITI mehanizama iz više fondova, protivi se praksi pretjeranog reguliranja i zagovara pojedonstavljenje procedura kako bi lokalni korisnici mogli što lakše i što jednostavnije povući sredstva u svoje zajednice. Europski parlament izražava zabrinutost što neke zemlje članice CLLD metodologiju provode kao puko ispunjavanje birokratskih formalnosti te posebno naglašava izravno sudjelovanje građana u donošenju razvojnih odluka, podupire pristup “odozdo prema gore” te preporučuje širenje CLLD metodologije na urbana i prigradska područja.
Cjelovito Izvješće Europskog parlamenta o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020 možete preuzeti - OVDJE
Izvješće Europskog parlamenta o inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova
U veljači 2016. Ruža Tomašić je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta i o pitanju malog obalnog ribolova, temi koja je izuzetno bitna i za hrvatsku ribare. Ovaj dokument naglašava činjenicu da je čak 80% europske ribarske flote namijenjeno obalnom ribolovu koji predstavlja tradicionalni način života i glavni izvor prihoda za brojne zajednice u EU.
Kroz ovaj dokument Europski parlament prepoznaje obalni ribolov kao ekološki i održiv način ribarenja te kao privrednu granu nezamjenjivu za održivost i očuvanje kulturne i društvene baštine obalnih i otočnih područja. Izvještaj traži od Europske komisije donošenje poticajnog okvira za očuvanje lokalnih tradicija, upotrebu tradicionalnih alata i tehnika, poziva na veću fleksibilnost za plovila do 12 metara dužine te posebno naglašava ulogu žena i mladih u gospodarstvu obalnih područja. U dokumentu se traži od Europske komisije povećanje kvota dodijeljenih malim ribarima, poticajnije mjere za osnivanje i rad lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG) te potporu inovativnosti u očuvanju radnih mjesta u ribarstvu.
Cjelovito Izvješće Europskog parlamenta o inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova možete preuzeti - OVDJE
Izvješće Europskog parlamenta o budućim perspektivama za tehničku pomoć u okviru kohezijske politike.
U svibnju 2017. Ruža Tomašić opet u svojstvu izvjestiteljice podnosi i treće izvješće Europskog parlamenta. Ovaj puta je to o korištenju mjera tehničke pomoći. Dokument ističe činjenicu da je u tekućem programskom razdoblju 2014-20. na razini EU za različite oblike tehničke pomoći predviđeno gotovo nevjerovatnih 13,4 milijardi EUR. Usprkos tome što bi ova sredstva trebala služiti za jačanje kapaciteta provedbenih tijela i krajnjih korisnika za kvalitetnije povlačenje sredstava ESI fondova, Izvješće navodi da tehnička pomoć ne dolazi do lokalnih i regionalni tijela koja obično imaju najmanji kapacitet te poziva Europsku komisiju da dodatno pojednostavi mehanizme provedbe tehničke pomoći. Izvješće također traži bolje informiranje o aktivnostima tehničke pomoći te veću transparentnost u njezinoj provedbi.
Posebno se ističe problem nepostojanja kvalitetne analize učinaka tehničke pomoći i potrebu kvalitetnijeg mjerenja rezultata i učinaka potrošnje iz ESI fondova. Hitno se poziva Europska komisija da poboljša sustav izvještavanja i evaluacije te izradi primjerenije pokazatelje za iduće programsko razdoblje.
Posebno je zanimljivo da i ovaj dokument ponovno poziva na daljnju decentralizaciju provedbe CLLD metodologije te ukazuje na potrebu poštivanja Europskog kodeksa ponašanja za partnertsvo.
Izvještaj u točci 19. izrijekom podsjeća na važnost uloge lokalnih akcijskih skupina te smatra da bi tehnička pomoć trebala biti upotrijebljena kako bi se podržao njihov vrijedan doprinos održivom lokalnom razvoju u EU. U točci 23. dokument naglašava da se u brojnim državama članicama ne primjenjuje Europski kodeks ponašanja za partnertsvo, posebno načela i dobre prakse iz članka 5. navedenog kodeksa u vezi sa sudjelovanjem relevantnih partnera te poziva na olakšvanje pristupa informacijama i u svjetlu provedbe tehničke pomoći. Jednom riječju, Europski parlament kroz ovo Izvješće poziva Europsku komisiju da smanji komplikacije u pristupu mjerama tehničke pomoći koja bi trebala biti jednostavan i prilagodljiv instrument podložan lokalnim potrebama i okolnostima.
Cjelovito Izvješće Europskog parlamenta o budućim perspektivama za tehničku pomoć u okviru kohezijske politike možete preuzeti - OVDJE
Izravna suradnja Ruže Tomašič s hrvatskim LAG-ovima i FLAG-ovima
S obzirom na sve inicijative koje je predvodila unutar Europskog parlamenta, a vezano za politike ruralnog razvoja, ribarstva i tehničke pomoći, ne čudi da je upravo Ruža Tomašić postala jedina prava lobistica hrvatskih LAG-ova i FLAG-ova unutar institucija EU. Na poziv Ruže Tomašić, predstavnici hrvatskih LAG-a su u lipnju 2016. godine gostovali u EU parlamentu i Vijeću, te Odboru regija u Bruxellesu. Putovanje je u cijelosti financirao Europski ured Ruže Tomašić za ukupno 21 predstavnika LAG-ova i FLAG-ova iz Hrvatske. Ovo putovanje je organizirano s ciljem upoznavanja europskih institucija s problemima i izazovima LAG-ova u Hrvatskoj, te započinjanja zajedničkog rada na osvješćivanju potrebe za temeljitom provedbom CLLD metodologije unutar Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u Hrvatskoj. U konačnici, cilj ovog putovanja je bio i priprema za provedbu CLLD-a na razini Urbane agende u sljedećem programskom razdoblju EU, uključujući i Integrirane teritorijalne investicije (ITI).
Stoga ne čudi da je u studenom 2016. godine upravo Ruža Tomašič bila jedina hrvatska europarlamentarka koja je na najizravniji način podržala dokument LEADER mreže Hrvatske pod nazivom - Analiza nepravilnosti u provedbi mjera 202 i 501 IPARD programa te mjera 19 i 20 Programa ruralnog razvoja. Slanje ovog dokumenta prema tijelima Europske komisije pokazalo je sposobnost hrvatskih LAG-ova i FLAG-ova da stručno utemelje svoje prijedloge i jasno iskažu zahtjeve prema nadležnim tijelima u Hrvatskoj, ali i prema tijelima na razini Europske komisije. Iako je ovaj dokument poslan svim hrvatskim europarlamentarcima uz molbu za pomoć, samo je Ruža Tomašić pružila izravnu potporu kroz sustavno lobiranje u Europskoj komisiji. Tražeći da se dokument Analize kritički razmotri i provedu potrebne promjene, Ruža Tomašić je dala izuzetan doprinos pozitivnim promjenama koje su na polju politika ruralnog razvoja uslijedile u 2017. godini. Zagrebači i briselski uredi Ruže Tomašić podjednako ostaju otvoreni za sve hrvatske LAG-ove i FLAG-ove. Ona osobno ili njezini stručni timovi vrlo brzo i redovito odgovaraju na sve prijedloge i upite hrvatskih korisnika. Tako je Ruža Tomašić doista u hrvatsku političku kulturu unijela dio svjetske parlamentarne prakse po kojoj je parlamentarni zastupnik stalno dostupan svojim sugrađanima, aktivno s njima radi na uobličavanju javnih politika te aktivno uključuje sve zainteresirane dionike u njihovo provođenje.
Djelatnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu i ostalim EU institucijama na koncu 2017.
Na koncu ovog priloga valja navesti i sve ostale prijedloge za unapređenje europskih politika koje Ruža Tomašić pokreće u europskim institucijama. Trenutno je jedina hrvatska predstavnica u Europskom parlamentu koja sudjeluje u trijalozima (raspravama između predsjedništva Europskog vijeća, predstavnika Europskog parlamenta i Europske komisije) vezanima za uspostavu Omnibus uredbe. Ova uredba je izuzetno važna i za rad CLLD organizacija u ruralnim, ribarskim i gradskim sredinama. Skupnu uredbu (Omnibus) Komisija je predložila u rujnu 2016. u sklopu preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2014-20. provedenog u sredini programskog razdoblja. Omnibus uredbom izmijenit će se financijska uredba kojom je uređena provedba proračuna EU, kao i 15 sektorskih zakonodavnih akata, među ostalima i u području poljoprivrede i kohezijske politike. Trenutno su trijalozi pri kraju te će glasovanje o Uredbi biti u prosincu 2017. godine. Ruža Tomašić je svojim radom izravno pridonijela da se korisnicima i nadležnim tijelima uštedi mnogo vremena te da se pojednostavljenja koja će rezultirati Uredbom počnu primjenjivati već u sljedećoj godini.
Regije u Europskoj uniji rastu, ali ne istim tempom. Mnoge regije čiji su gospodarski rezultati blizu prosjeka EU-a zapele su u „zamci srednjih prihoda”. Nekima od tih regija globalizacija je dosad donijela samo troškove, a ne i korist. Te se regije često suočavaju sa znatnim gubitkom radnih mjesta i nisu u mogućnosti transformirati svoju industriju. Tim će regijama biti potrebna dodatna financijska potpora za stvaranje radnih mjesta i provedbu strukturnih promjena. Odbor za regionalni razvoj u Europskom parlamentu će sljedeće godine, na inicijativu upravo Ruže Tomašić, organizirati radionicu na kojoj će s vodećim EU stručnjacima za kohezisjku politiku raspravljati o poveznicama između buduće kohezijske politike i strukturnih reformi.
Od iznimne je važnosti da i Republika Hrvatska uvede strukturne reforme, koje će se koristiti kao zdrava osnova za budući razvoj i koji će omogućit što efikasnije korištenje sredstava. Trenutno u Europskom parlamentu Ruža Tomašić pokreće prijedlog za izradu studije o povezanosti strukturnih refomi i kohezijske politike. Ruža Tomašić namjerava do kraja svojeg mandata pomno pratiti ovo aktulano pitanje i pobrinuti se da se strukturne reforme provedu na način da se kohezijska politika ne ugrozi te da ona uistinu postane pokretač pozitivnih promjena.
Prosle godine Europska komisija je predstavila novu inicijativu „Pametna sela” kojoj je cilj stvoriti ponovno primjenjiv i socijalno koristan model kojim bi se pomogla održivost, obnova i razvoj zajednica u ruralnim područjima. Tim se projektom mogu poboljšati kvaliteta života i zapošljavanje, a usko je povezan s primjerice jedinstvenim digitalnim tržištem, urbano-ruralnim poveznicama, bio-gospodarstvom, inovacijama i preciznom poljoprivredom. Projekt bi se također mogao unaprijediti prednostima platforme „Mobilnost kao usluga”, kojom se omogućuje mobilnost robe i usluga u ruralnim područjima koja su njome obuhvaćena. Takvom bi se digitalnom platformom primanja poljoprivrednika mogla diversificirati a lanci opskrbe hranom unaprijediti. Upravo zato Ruža Tomašić promiče ovaj prijedlog u Europskom parlamentu, a u cilju joj je potaknuti i provedbu ove hvalevrijedne inicijative u Republici Hrvatskoj.
Zbog svega učinjenog nije pretjerivanje reći da je Ruža Tomašić najaktivnija hrvatska europarlamentarka, posebno zainteresirana za politike ruralnog razvoja i kohezijske politike.
