Vrati se na sve vijesti

14.05.2026

Članak:

Održan skup „Novi Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Što nas čeka?“ u organizaciji EGSO-a

network-eesc.jpg

Skup „Novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje 2028.–2034.: Što nas čeka?“, u organizaciji hrvatskih članova u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) održan je 13. svibnja 2026. u punoj dvorani Hrvatske obrtničke komore. Događanje je okupilo predstavnike europskih institucija, državne uprave, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i gospodarstva kako bi raspravili prijedlog novog višegodišnjeg proračuna Europske unije i njegove moguće učinke na Hrvatsku i Europsku uniju. Rasprava je pokazala da postoji širok interes, ali i ozbiljna zabrinutost oko mogućih posljedica predloženog modela koji donosi značajne promjene u načinu planiranja, upravljanja i korištenja europskih sredstava. Uvodnim obraćanjima skup su otvorili Marija Hanževački, potpredsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za komunikacije, Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Vicko Mardešić, v.d. ravnatelja Uprave za programe Europske unije iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnik u Hrvatskom saboru te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske. 20260513_110838.jpg U nastavku je Lidija Pavić-Rogošić, potpredsjednica Skupine organizacija civilnog društva EGSO-a, predstavila ključne elementa prijedloga novog Višegodišnjeg financijskog okvira te ključne stavove EGSO-a.

Novi prijedlog Europske komisije Europska komisija je u srpnju 2025. predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji predviđa proračun od gotovo 2 bilijuna eura. Struktura se temelji na tri glavna stupa: 1 stup - Nacionalni i regionalni partnerski planovi (865 mlrd. €) obuhvaćaju kohezijsku politiku, poljoprivredu i socijalne ciljeve, s naglaskom na potporu slabije razvijenim regijama 2 stup - Konkurentnost, prosperitet i sigurnost (590 mlrd. €) s fokusom na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i jačanje europske obrane 3 stup - Globalna Europa (200 mlrd. €) kroz koji se financira vanjsko djelovanje, humanitarna pomoć i proširenje, uz poseban fond za oporavak Ukrajine. Uz to, uvode se novi vlastiti izvori prihoda, pojednostavljuju se procedure i naglasak stavlja na financiranje temeljeno na rezultatima, a ne na naknadi troškova. Nacionalni i regionalni partnerski planovi (NRPP) su novi strateški instrumenti koji će objediniti provedbu fondova EU-a na razini država članica, uključujući: Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), Kohezijsku politiku, Europski socijalni fond Plus (ESF+) i druge instrumente relevantne za ruralni, gospodarski i društveni razvoj. Provedba NRPP-a te Interrega će se financirati iz jednog mega fonda – Fond za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost → financira jedinstvene nacionalne i regionalne partnerske planove (NRPP). 1f3511a1-ef84-4597-9da2-3159f5e4b877.jpg Središnji dio programa je bila panel-rasprava „Novi VFO 2028.–2034.: Što nas čeka?“. U raspravi su sudjelovali pored Zvonimira Savića, posebnog savjetnika predsjednika Vlade, Vicka Mardešića iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoja Mikulića iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Hana Huzjak iz Europske komisije), Irena Weber (Skupina poslodavaca u EGSO-u), Mirela Bojić (Skupina radnika u EGSO-u) te Luka Bogdan (Skupina organizacija civilnog društva u EGSO-u), Marina Rožić ( Skupina poslodavaca u EGSO-u) je moderirala panel-raspravu, a Violeta Jelić (Skupina poslodavaca u EGSO-u) sažela je na kraju zaključke skupa.

  • Kao jedan od ključnih zaključaka istaknuto je da reforma europskog proračuna mora zadržati ravnotežu između novih prioriteta Europske unije i tradicionalnih politika.
  • Zelena i digitalna tranzicija ostaju među ključnim prioritetima Europske unije, ali uz naglasak da tranzicija mora biti gospodarski održiva, socijalno pravedna i teritorijalno uravnotežena.
  • Potrebno je paziti da se model pojednostavljenja prenese i na nacionalnu razinu, kako se ne bi dogodilo da pojednostavljenje ostane deklarativno te da se zbog pravila na nacionalnoj razini oteža povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
  • Predstavnici udruga poslodavaca su istaknuli je potrebu većeg ulaganja u privatni sektor kao ključni nositelj gospodarstva. Naglašeno je i kako mali i srednji poduzetnici, obrtnici i mikro poduzeća i dalje nailaze na ozbiljne prepreke u pristupu sredstvima EU-a, prvenstveno zbog administrativne složenosti sustava i neprilagođenih instrumenata financiranja.
  • Naglašeno je kako suradnja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva treba biti stvarna i sadržajna, a ne samo formalna te da navedeni akteri trebaju biti uključeni u cijeli proces planiranja i programiranja od samog početka.
  • U socijalnim pitanjima istaknuta je važnost ulaganja u obrazovanje, razvoj vještina i kvalitetna radna mjesta, posebno u kontekstu nedostatka radne snage i zelene tranzicije, kao i potreba očuvanja snažne socijalne dimenzije europskog proračuna.
  • Istaknuto je da konkurentnost i kohezija ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi, nego komplementarni elementi razvoja Europske unije.
  • Organizacije civilnog društva se zalažu za povećanje socijalne potrošnje u NRPP-ovima s predloženih 14% na 20% te najmanje 14% za ESF kako bi se ojačala socijalna dimenzija EU-a. Također traže pojednostavljenje ESF procedura i jačanje administrativnih kapaciteta radi bolje dostupnosti i učinkovitije provedbe. Važna je usmjerenost na mlade te se poziva da se najmanje 20% ESF sredstava usmjeri na provedbu ojačanog Jamstva za mlade i kvalitetno zapošljavanje mladih. Nadalje, zahtijevaju da se u VFO-u osigura snažnije, dugoročno i stabilno financiranje te obavezno, sustavno uključivanje civilnog društva u planiranje, provedbu i praćenje svih politika i fondova EU-a, uz smanjenje birokratskih prepreka i uspostavu jasnih, transparentnih mehanizama nadzora reformi.

U završnoj raspravi sudionika, LEADER mreža Hrvatske istaknula je značaj lokalnih akcijskih grupa u ruralnom razvoju i ribarstvu (LAG-ova i FLAG-ova) i važnost očuvanja i jačanja LEADER/CLLD-a kao ključnog alata za integrirani razvoj lokalnih zajednica u ruralnim i ribarstvenim područjima. Istaknula je kako su dosadašnjim radom ostvarili velike rezultate, postigli dodanu vrijednost i približili Europu građanima. Lidija Pavić Rogošić kao predstavnica EGSO-a i LEADER mreža Hrvatske posebno su naglasile kako je nephodno uključiti lokalne akcijske grupe u prorgramiranje NRPP-ova kao ključne nositelje lokalnog razvoja. Posebno su istaknule kako je potrebno osigurati daleko više od predloženih 10% za ruralni razvoj budući su neke države članice, popout Poljske, Češke i Španjolske već predvidjele od 30% do 50% financijskih sredstava EU-a za „Ruralni cilj“, izvan okvira potpore dohotku od poljoprivrede, te da se od toga min. 30% osigura za financiranje lokalniziranim integriranim prostupima - LEADER/CLLD-a, pametna sela itd.

Sudionici su završno istaknuli da uspjeh novog VFO-a neće ovisiti samo o veličini proračuna, nego i o kvaliteti upravljanja, uključivanju partnera i sposobnosti da europske i nacionalne politike odgovore na konkretne potrebe građana, gospodarstva i regija.

Program događanja možete vidjeti - OVDJE Sažeta Mišljenja, preporuke i zahtjeve, Europskog i socijalnog odbora (EGSO) vezana za novi VFO 2028.-2034. možete vidjeti - OVDJE

20260513_110801.jpg
20260513_123650.jpg
20260513_110838.jpg
1f3511a1-ef84-4597-9da2-3159f5e4b877.jpg
6f8ed62a3cb4570ed3011b9254cb5872.jpg

Pogledaj sljedeću vijest