Vrati se na sve vijesti

24.10.2026

Članak:

U Šibeniku održana 1. sjednica Vijeća za lokalni razvoj - potrebna koordinacija sa LEADER-CLLD-om

vijest-sibenik.png 20. listopada 2026. u Šibeniku, u okviru konferencije 10. Dani regionalnog razvoja i fondova EU, održana je prva sjednica Vijeća za lokalni razvoj, savjetodavnog tijela Vlade za koordinaciju sektorskih politika s ciljem uključivanja i aktivnog doprinosa jedinica lokalne samouprave u unaprjeđenju politike lokalnog i regionalnoga razvoja. Vijeće je osnovano u cilju doprinosa višerazinskom upravljanju razvojem Hrvatske, savjetovanju pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenju napretka u postizanju uravnoteženog i održivog lokalnog i regionalnoga razvoja, kako bi općine i manji gradovi izravno sudjelovali u oblikovanju politika i programa koji određuju njihov razvoj. Daljnji rad usmjerit će se na uklanjanje prepreka provedbi projekata, dostupniju stručnu pomoć i uvjete financiranja prilagođene mogućnostima manjih sredina. Njihovi prioriteti bit će važni u pripremi Nacionalnog plana regionalnoga razvoja do 2035. i budućih europskih ulaganja. Uspjeh te suradnje treba biti vidljiv u riješenim lokalnim problemima, dostupnijim uslugama i boljim uvjetima za život i rad. Napomena. Pozadina osnivanja Vijeća: Iako je inicijalni prijedlog predloška NRPP-a iz 2025. stavljao naglasak na centralizirani model, pritisak Europskog parlamenta i Odbora regija u listopadu je rezultirao je dopunama predloška u Aneksu V. U aktualnim pregovaračkim verzijama dodan je poseban obvezujući odjeljak o partnerstvu i višerazinskom upravljanju (multi-level governance). Države članice sada unutar predloška moraju detaljno opisati kako su uključile lokalne i regionalne aktere.

Uz predstavnike Vlade i ministarstava, Vijeće okuplja predstavnike općina na razini NUTS 2 regija i predstavnike općina po svim skupinama indeksa razvijenosti, predstavnike gradova koji nisu ITU središta po NUTS 2 regijama, predstavnike Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova u RH, Hrvatske zajednice županija te predsjednike odbora Hrvatskoga sabora nadležnih za regionalni razvoj i lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Radom Vijeća predsjeda predsjednik Vlade, dok funkciju zamjenika predsjednika obnaša ministar nadležan za regionalni razvoj. Sastav Vijeća omogućuje učinkovitije usklađivanje razvojnih prioriteta i potreba različitih razina upravljanja te jača međuresornu i teritorijalnu suradnju u planiranju i provedbi javnih politika, istaknuto je u Odluci Vlade. VRH_3840.jpg Na 1. sjednici je predstavljen novi okvir za održivi lokalni razvoj u Hrvatskoj, jačanje financijskih kapaciteta općina i gradova, nacionalni plan regionalnoga razvoja u kontekstu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira te ulaganja u okviru demografske revitalizacije općina i gradova. Na značaj koordinacije sa LEADER-CLLD-om kao ključnim alatom integriranog teritorijalnog lokalnog razvoja, posebno vezano uz pripremu novih LRS/LRSR u okviru pripreme NRPP-a za novo razdoblje, istaknuto je u zaključcima:

  • Potpora države mora uvažavati razlike u razvojnim mogućnostima: 253 od 428 općina imaju status potpomognutih područja.
  • Politika ravnomjernog regionalnoga razvoja usmjerena je na smanjenje razlika među dijelovima Hrvatske i stvaranje uvjeta da ljudi mogu kvalitetno živjeti i raditi u svojoj sredini. Novim Zakonom o regionalnom razvoju ojačana je suradnja države i lokalne samouprave, a Vijeće za lokalni razvoj omogućuje općinama i gradovima koji nisu sjedišta ITU područja izravnije sudjelovanje u oblikovanju politika i ulaganja.
  • Programi ulaganja trebaju uvažavati posebnosti otoka, potpomognutih i brdsko-planinskih područja.

Sada je vrijeme za djelovanje F/LAG-ova i mrežnih oranizacija

Pozivamo sve Lokalne akcijske grupe, čiji su čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave uključeni u rad Vijeća, na razmjenu informacija, koordinaciju te isticanje važnosti očuvanja i jačanja LEADER-CLLD-a - ispunjavanje vodećih zahtjeva definiranih Bračkom deklaracijom:

  • Jačanje LEADER-CLLD instrumenata: Zahtijeva se da ovaj mehanizam ostane trajni i prioritetni stup Zajedničke poljoprivredne i Zajedničke ribarstvene politike, ali i da se sustavno integrira u kohezijsku i socijalnu politiku EU-a kroz cjeloviti teritorijalni pristup.
  • Strateška uloga LAG-ova i FLAG-ova: Traži se formalno, institucionalno priznanje LAG-ova i FLAG-ova kao autonomnih aktera lokalnog razvoja s proširenim ovlastima te obvezno uključivanje u izradu i provedbu Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova.
  • Osiguranje pravednog proračuna: Za financijsko razdoblje 2028. – 2034. zahtijeva se stabilna i zaštićena alokacija od najmanje 360 milijuna eura kako bi se osigurao kontinuitet rada i smanjile regionalne nejednakosti.
  • Radikalno smanjenje birokracije: Imperativ je pojednostavljenje administrativnih procedura, ujednačavanje metodologija te maksimalna primjena jednostavnijih opcija troškova (poput paušalnih stopa i jednokratnih iznosa) kako bi se fokus vratio na konkretne rezultate na terenu.
  • Zaštita područja i „ruralna provjera“: Traži se uvođenje obvezne procjene učinka utjecaja političkih odluka na ruralna područja (rural proofing) te osiguravanje kvalitetnih javnih usluga koje jamče generacijsku obnovu i pravo stanovništva na ostanak.

Sažete, krovne poruke koje je potrebno svima prenijeti:

  • LEADER-CLLD mora biti zaštićen. Bez obvezujuće alokacije, u NRPP-u može biti deprioritiziran, što dovodi do neravnomjerne teritorijalne pokrivenosti i gubitka ruralnog identiteta.
  • Razvoj lokalnih (ruralnih, obalnih i ribarskih) zajednica nije opcionalan. Bez dobrog osmišljavanja Cilja ruralnog razvoja (Ruralnog cilja) postoji rizik da će sektorske intervencije (npr. promet, energetika, zapošljavanje) biti pogrešno označene kao ruralne, a da ne ostvare stvarni utjecaj na ruralna područja.
  • Transparentnost i odgovornost nisu predmet pregovora. Proporcionalne alokacije moraju biti opravdane, a ulaganja u ITU ne bi se trebala uračunavati u Cilj ruralnog razvoja (Rural target). ...jer bez prosperitetnih, demografski živih i dinamičnih ruralnih, obalnih i ribarskih područja koja su sposobna graditi vlastitu budućnost nema kohezivnije, otpornije ni održivije Republike Hrvatske i Europe.

Dok je rasprava u Vijeću još uvijek prvenstveno strukturirana oko količina i raspodjela - koliko kamo ide - s malo fokusa na upravljanje, važno je napomenuti kako Parlament prebacuje fokus na to kako se donose odluke i tko je strukturno uključen u njih. Ako postoji jedna stvar koju treba zaključiti u ovoj fazi, to je da ishod neće ovisiti samo o financijskim bilancama, već i o tome jesu li načela upravljanja operativna. Vjerodostojna zona djelovanja zahtijevala bi ići dalje od deklarativnih obveza i učvršćivati partnerstvo u samom sustavu:

  • ugrađivanje u novi okvir učinka, s konkretnim pokazateljima i prekretnicama koje se odnose na opipljive društvene ishode, a ne na lakše mjerljive rezultate;
  • dogovor o jasnim i obvezujućim teritorijalnim definicijama (ruralno, urbano, CLLD, LEADER) u svim alatima za provedbu propisa;
  • ažuriranje i operacionalizacija Kodeksa ponašanja o partnerstvu;
  • osiguravanje namjenske izgradnje kapaciteta, posebno za aktere izvan upravljačkih tijela;
  • poboljšanje transparentnosti i dostupnosti podataka (npr. podaci na razini EU barem na NUTS2 za sve fondove i korisnike);
  • uvođenje smislenog teritorijalnog namjenskog izdvajanja (EP predlaže 5% ZPP-a za LEADER i 11% ERDF-a za održivi urbani razvoj), potkrijepljeno mehanizmom „pridržavaj se ili objasni“;
  • i pojašnjenje ključnih funkcija instrumenata teritorijalnog razvoja kao što su CLLD/LEADER, ITU i poddelegiranje.

Ukratko, pravo je pitanje hoće li sljedeći VFO ostati proračun koji organizira potrošnju ili će se razviti u okvir koji također strukturira upravljanje na svim razinama. Pregovarački okvir je obavio svoj posao: otkrio je linije razdvajanja. Ostaje za vidjeti hoće li konačni kompromis jednostavno rebalansirati omotnice - ili redefinirati način na koji Europa zapravo upravlja ne samo svojim sredstvima već i način na koji upravlja sama sobom u budućnosti: od vrha prema dolje tehnokratski ili višerazinski, odozdo prema gore i temeljeno na kompetencijama.

Dodatne informacije:

Fotografije: Vlada Republike Hrvatske

Pogledaj sljedeću vijest