Članak:

LmH radionica/policy-lab: LEADER/CLLD – riznica endogenih društveno-ekonomskih inovacija, rujan 2026.

Grupna 3.jpg

Od 16. do 19. rujna 2026. u Supetru na Braču, u suradnji LEDAER mreže Hrvatske, Hrvatske mreže za ruralni razvoj te domaćina, FLAG a i LAG-a Brač, održana je radionica/policy-lab „LEADER/CLLD – riznica endogenih društveno-ekonomskih inovacija“, koja je okupila više od 90 predstavnika LAG-ova i FLAG-ova, lokalnih zajednica, zadruga, udruga i drugih razvojnih dionika. Ova radionica/policy-lab ujedno predstavlja aktivnost projekta „SUNCOKRETOVA mreža - platforma za kreativnu transformaciju ruralnoga turizma, održivost, digitalizaciju, uključivost“ sufinanciranog od strane Ministarstva turizma i sporta.

Potpora endogenom razvoju te inovativnim pristupima i rješenjima u lokalnim zajednicama glavna je dodana vrijednost LEADER-CLLD-a u okviru provedbe europskih politika. Endogene društveno-ekonomske inovacije procesi su rješavanja društvenih i ekonomskih izazova koji nastaju unutar same lokalne zajednice. Umjesto oslanjanja na rješenja "odozgo prema dolje", one se temelje na lokalnim resursima, znanjima i participaciji građana, s ciljem da se ostvarena ekonomska i društvena korist zadrži unutar same zajednice. Razvoj inovacijskih ekosustava temeljenih na lokalnim resursima (društveno-ekonomske inovacije) ključan je za osnaživanje malih dionika i poduzetnika da poduzmu inovativne akcije. Prilagođena podrška - uključujući kapacitete, znanje i posredovanje - prilagođena opsegu i tempu ruralnih (kopnenih i obalnih/ribarstvenih) područja pomaže transformirati lokalne ideje u održivu ekonomsku i društvenu vrijednost.

Svrha policy laba/radionice:

Istražiti će kako inovacije temeljene na lokalnim potrebama i mogućnostima mogu odgovoriti na rastuće potrebe i ambicije lokalnih zajednica u novom programskom razdoblju.
Predstaviti niz inspirativnih inicijativa i istaknuti praktične načine za jačanje inovacijskih ekosustava i osnaživanje/izgradnju kapaciteta lokalnih zajednica za planiranje, razvoj i provedbu inovativnih akcija koje odgovaraju na nove prilike i izazove.
Raspravljati o iskustvima lokalnih akcijskih grupa usmjerenim na unapređenje tehnoloških, ekoloških i društvenih inovacija kako bi se potaknuli na poduzimanje konkretnih akcija koje poboljšavaju inovacije i povezane ekosustave, osiguravajući održiva, uključiva i učinkovita rješenja za lokalne zajednice koje postaju otporne, atraktivne i prosperitetne.

Tijekom nekoliko dana predstavljeni su konkretni primjeri inovacija iz različitih dijelova Hrvatske – od društvene kohezije i održivog turizma, preko zaštite okoliša i ribarstva, do digitalizacije, novih tehnologija, zadružnih modela i priuštivog stanovanja. Policy-lab pritom nije bio zamišljen samo kao prostor za predstavljanje projekata, nego i za razmjenu iskustava, raspravu i zajedničko promišljanje budućnosti LEADER/CLLD pristupa. Iza različitih tema provlačila se ista ideja: razvoj ne mora uvijek počinjati velikim sustavom koji lokalnoj zajednici donosi gotovo rješenje. Često počinje upravo suprotno – lokalnim problemom, znanjem ljudi koji s njim žive i povezivanjem onih koji ga mogu riješiti. Lokalne zajednice zato nisu samo korisnici razvojnih politika – one mogu biti mjesta na kojima nastaju nova rješenja.

Velike promjene često počinju na malim mjestima Događanje je počelo uvodnim izlaganjem Stefana Dabića iz LAG-a Baranja predstavljanjem pristupa razvoju inovacija koji polazi od lokalne zajednice, njezinih stvarnih problema i znanja ljudi koji u njoj žive. Naglasak je stavljen na to da razvoj rješenja ne treba započinjati unaprijed zamišljenim projektom, nego razumijevanjem problema koji se želi riješiti. Posebno je istaknuta važnost lokalnog znanja, ljudi i mreža u inovacijskom procesu. Povezivanjem različitih lokalnih dionika, njihovih iskustava, znanja i dostupnih resursa stvaraju se uvjeti za razvoj rješenja prilagođenih specifičnostima pojedinog područja, umjesto jednostavnog preslikavanja rješenja razvijenih u drugim sredinama. Ljudi: inovacija kao alat društvene kohezije U prvom dijelu izlaganja primjera dobre prakse Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ i LEADER mreže Hrvatske predstavljena je Suncokretova mreža kao model povezivanja ruralnog turizma, lokalne zajednice i održivog razvoja. Brač je istaknut kao predvodnik održivog otočnog turizma, pri čemu Suncokretova mreža povezuje tradiciju, lokalnu zajednicu i cjelogodišnju turističku ponudu u prepoznatljiv model održivog razvoja. Valentina Preni iz FLAG Tunera predstavila je rezultate sedam projekata provedenih kroz mjeru usmjerenu na povećanje svijesti o nutritivnim vrijednostima ribe kod djece u vrtićima. Polazište prezentacije bilo je da mediteranska prehrana nije samo način prehrane, nego i živa baština koja povezuje hranu, lokalno znanje, obitelj i zajednicu. Lidija Dabić iz LAG-a Baranja predstavila je način na koji je LAG Baranja dizajnirao natječaj za jačanje socijalne uključenosti polazeći od pitanja što lokalnoj zajednici stvarno nedostaje. Poseban naglasak stavljen je na inovativnost, pri čemu „novo“ nije bilo dovoljno samo po sebi, nego je novi proizvod, metoda ili usluga morao odgovarati na stvarnu lokalnu potrebu. Ključna poruka je u principu: lokalna potreba, lokalno partnerstvo, lokalno rješenje – to je dodana vrijednost LEADER-a. Domagoj Boljar iz Zadruge za etično financiranje (ZEF) predstavio je zadruge kao model kojim mali proizvođači mogu zajednički odgovoriti na problem slabe pregovaračke pozicije, ograničenog pristupa preradi i tržištu te ovisnosti o dominantnim otkupljivačima. Kao domaći primjer predstavljen je model Ribarske zadruge Omega 3. Izlaganje je pokazalo kako zadruge mogu biti praktičan instrument kojim lokalni ljudi zajedničkim vlasništvom i upravljanjem zadržavaju veći dio vrijednosti stvorene na vlastitom području. Kroz panel-raspravu o inovativnim modelima jačanja društvene kohezije, povezane su teme održivog ruralnog turizma, zdravlja i lokalne baštine, razvoja lokalnih socijalnih inovacija te zadružnih modela. Rasprava je bila usmjerena na mogućnosti korištenja lokalnog znanja, partnerstava i zajedničkih resursa za stvaranje rješenja koja odgovaraju na konkretne potrebe lokalnih zajednica. Okoliš: zelena tranzicija počinje u zajednici U drugom dijelu izlaganja, Mihael Ružić iz LAG-a Mura-Drava, LAG Mura–Drava predstavio je međuteritorijalni projekt GREENPARK, usmjeren na povezivanje ruralnog poduzetništva, zaštite prirode i međunarodne razmjene znanja. Posebno je naglašeno da je mutisektorska suradnja u ekološkoj tranziciji ključna, ona nije samo promjena tehnologije, nego i promjena načina na koji surađujemo i koristimo prostor u kojem živimo. Marija Sjauš Baždarić iz FLAG-a Tri mora predstavila je projekt „It is not too late – Morske livade“, usmjeren na podizanje svijesti lokalnog stanovništva i posjetitelja o važnosti morskih cvjetnica za riblji fond i cjelokupni morski ekosustav. Projekt je primjer društvene inovacije koja povezuje zaštitu okoliša, ribarstvo, umjetnost, znanost i lokalnu zajednicu te uključuje različite generacije i sektore. Njegov inovativni karakter prepoznat je i na europskoj razini – projekt je bio jedini hrvatski projekt među 50 finalista, od ukupno 530 prijavljenih projekata, u okviru inicijative Novi europski Bauhaus. Petra Aničić iz FLAG-a Tramuntana predstavila je projekt „(P)održimo rapske ribare i očuvajmo naše more“, koji povezuje zaštitu morskog okoliša s lokalnim ribarstvom i održivom potrošnjom. Projekt pokazuje kako ekološka tranzicija može istodobno značiti čišće more, podršku lokalnim ribarima, prijenos znanja i promjenu potrošačkih navika. Ključna poruka izlaganja bila je da ekološka tranzicija nije izolirana ekološka akcija, nego promjena ponašanja i suradnje cijele lokalne zajednice. Zaključno je Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje (ZEF) predstavio program predfinanciranja malih ribara koji zajednički provode ZEF, WWF Adria i BlueMove koji omogućuje malim ribarima da provedu ulaganja koja doprinose sigurnijem, energetski učinkovitijem i održivijem ribolovu.

Sudionici su u sklopu programa sudjelovali u terenskom obilasku područja F/LAG-a Brač, tijekom kojeg su predstavljeni primjeri dobre prakse CLLD-LEADER projekata. Uz degustaciju lokalne gastronomijem sudionici su obišli Sumartin, poznato ribarsko mjesto otoka Brača, te Interpretacijski centar Maria Puratića Kuća od 5 dolori, posvećen lokalnoj ribarskoj baštini te se upoznali sa inovativnim lokalnim suvenirima u studiu-radionici Butižica. Razvoj tehnoloških ekosustava u lokalnim zajednicama Tehnološki ekosustav ne čini samo tehnologija. Potrebni su ljudi, znanje, kapital, mreže, infrastruktura i lokalne veze. Drugi radni dan radionice započeo je izlaganjem Slavice Sladoljev i Darije Milat iz FLAG-a Galeb koje su predstavile projekt Ribarske zadruge Adria iz Tribunja usmjeren na uvođenje novih proizvodnih procesa i razvoj novih proizvoda od ribe. Projekt je omogućio da se tradicionalna ribarska djelatnost nadogradi novim tehnologijama prerade, pri čemu tehnologija služi stvaranju veće dodane vrijednosti lokalnom ulovu. Saša Rister iz LAG-a Papuk predstavio je niz konkretnih primjera primjene digitalnih tehnologija u lokalnoj samoupravi i radu LAG-a. Izlaganje je pokazalo kako tehnološka inovacija na lokalnoj razini ne mora značiti razvoj potpuno nove tehnologije, nego pametnu primjenu postojećih digitalnih alata za rješavanje konkretnih problema – od transparentnosti i dostupnosti javnih usluga do učinkovitijeg upravljanja projektima i rada LAG-ova. Zadnji prijer dobre prake bio je predstavljanje modela neprofitnih stambenih zadruga kao jedan od mogućih odgovora na problem priuštivog stanovanja u lokalnim zajednicama. Goran Jeras iz ZEF-a istaknuo je kako, za razliku od klasičnog modela kupnje stana, zgrada ostaje zajednička imovina zadruge, dok članovi koriste stanove kao najmoprimci i demokratski upravljaju zadrugom prema načelu jedan član – jedan glas. Cilj takvog modela je očuvanje njihove dugoročne priuštivosti. U lokalnom kontekstu, važnu ulogu mogu imati i LAG-ovi i FLAG-ovi, posebno u okupljanju zainteresiranih stanovnika, povezivanju lokalne samouprave i stručnjaka te razvoju početnih projektnih ideja. Projekt ne počinje zgradom, nego lokalnim dogovorom o ljudima, prostoru, partnerstvu i konkretnom stambenom problemu koji zajednica želi riješiti. Nakon predstavljenih primjera održana je panel-rasprava o razvoju tehnoloških ekosustava u lokalnim zajednicama, koja je povezala teme modernizacije lokalnog ribarstva, digitalizacije javne uprave i LAG-ova te novih modela priuštivog stanovanja. Naglasak je stavljen na primjenu novih rješenja prema konkretnim lokalnim potrebama te povezivanje tehnologije, znanja, financiranja i lokalnih partnerstava.

Kada govorimo o inovacijama, lako je zamisliti laboratorije, velike gradove, istraživačke centre i tehnologije budućnosti. No tijekom nekoliko dana na Braču pokazalo se nešto jednostavnije: inovacija može početi mnogo bliže. Pitanjem koje postavi ribar. Problemom koji prepozna malo mjesto. Potrebom obitelji koja ne može pronaći priuštiv dom. Idejom ljudi koji svoj kraj poznaju bolje od bilo koga drugoga. Primjeri predstavljeni tijekom radionice bili su vrlo različiti – od novih proizvoda u ribarstvu i zaštite mora, preko društvenih i zadružnih modela, do digitalizacije, umjetne inteligencije i novih pristupa stanovanju. Ipak, iza njih se ponavljao isti obrazac: stvarni lokalni problem, znanje ljudi, povezivanje različitih dionika te spremnost da se novo rješenje iskuša i razvija. U tome možda leži i najveća vrijednost LEADER-CLLD pristupa. Ne u pretpostavci da netko izvan zajednice već zna najbolje rješenje, nego u stvaranju uvjeta u kojima zajednica može prepoznati vlastite probleme, povezati svoje ljude i resurse te ideju pretvoriti u nešto što funkcionira u stvarnom životu. Jer budućnost ruralnih, obalnih i ribarskih područja neće nastati samo u velikim strategijama i institucijama. Nastajat će i u selima, malim gradovima, zadrugama, školama, lukama, udrugama i među ljudima koji odluče pokušati nešto napraviti drugačije. Ako je lokalno znanje početak, LEADER-CLLD može biti sustav koji tom znanju omogućuje da postane promjena.

Potpora društveno-ekonomskim inovacijama 2028.–2034. Kakav LEADER-CLLD želimo? U okviru završnog tematskog bloka LmH je uvodno predstavila pozicije ELARD-a i komparativnu analizu aktualnih zakonodavnih prijedloga Europske komisije, Vijeća i Parlamenta za razdoblje 2028. – 2034. Analiza je pokazala institucionalno razlikovanje prijedloga o budućem financiranju, teritorijalnom obuhvatu i ulozi lokalnih akcijskih grupa. Među ključnim zahtjevima ELARD-a istaknuti su najmanje 5 % sredstava za ruralni razvoj namijenjenih LEADER-u, dostupnost LEADER-a svim ruralnim područjima te CLLD kao obvezan teritorijalni instrument, uz mogućnost povezivanja sredstava ZPP-a, kohezijske i ribarske politike kroz višestruko financirane lokalne strategije. Posebno je naglašena potreba očuvanja širokog kruga korisnika i stvarnih ovlasti F/LAG-ova, kako LEADER ne bi bio sveden na administrativni ili kompenzacijski instrument namijenjen samo pojedinim područjima i sektorima. U tom kontekstu analizirani su i prijedlozi Parlamenta o 10 % kohezijskih sredstava za ruralni razvoj te potreba da dio tih sredstava bude usmjeren kroz CLLD. U daljnjoj raspravi, Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prisutne je dodatno informirao o raspravama na EU razini vezanim uz LAEDER u okviru Uredbe o ZPP-u dok je Goran Jeras iz ZEF-a naglasio mogućnosti etične banke, koja uskoro počinje s aktivnostima, vezane uz mogućnosti za predfinanciranje projekata širokog kruga korisnika LEADER-CLLD-a za novo programsko razdoblje. Zaključna poruka bila je da se u novom programskom razdoblju treba očuvati temeljna vrijednost LEADER-CLLD-a – razvoj odozdo prema gore, uz stabilno financiranje, jednostavnija pravila i snažniju mogućnost povezivanja različitih politika oko potreba lokalnih zajednica.

U završetku događanja, usvojen je povijesni dokument - Bračka deklaracija za budućnost LEADER-CLLD-a i razvoj otpornih i privlačnih ruralnih, obalnih i ribarskih područja. LAG-ovi i FLAG-ovi te njihove mrežne organizacije, sudionici događanja, Deklaracijom su definirali zajedničke smjernice za razdoblje nakon 2027. godine, uz naglasak na jačanje uloge LAG-ova i FLAG-ova, stabilno financiranje, pojednostavljenje provedbe te snažniji položaj lokalnih zajednica u oblikovanju razvojnih politika.

Po završetku rasprava i izlaganja svi se pridružili For F-LAG festival-u, koji je okupio brojne sudionike i lokalnu zajednicu u kreativnom okruženju uz promociju lokalne gastronomije, znanja i postignuća.